Kako djeluju mirisi
Miris cvijeća može djelovati očaravajuće, ali i umirujuće i ljekovito. Kao i ljudi, biljke također mogu osjetiti mirise. Osjete miris kada su im plodovi zreli ili kada su u blizini gladne životinje.
Svježi miris lavande, nježna nota ruže: ugodan miris oduševljava osjetila. Posebno je intenzivno djelovanje eteričnih ulja. Ekstrahirano iz cvjetova, eterično ulje sadrži do 400 hlapljivih kemijskih tvari koje stimuliraju naše osjetilo mirisa. Preko olfaktornih stanica u nosu šalju signal u mozak, gdje se miris procjenjuje. Naš živčani sustav reagira otpuštanjem glasničkih tvari koje djeluju na našu psihu te na naš endokrini i imunološki sustav.
Voće miriše kad je zrelo
Čak i bez znanstvenih objašnjenja koja danas imamo, ljudi su u davna vremena primijetili da biljke reagiraju na mirise. U Egiptu je bilo poznato da miris narezane smokve može potaknuti sazrijevanje plodova cijelog stabla. U Kini su palili tamjan kako bi tvrde kruške bile jestive. Danas razumijemo zašto: etilen, mirisni plin koji se nalazi u dimu, ali ga također proizvodi svaka biljka, šalje signal koji pokreće proces sazrijevanja. Dok ljudi miriše samo nosom, biljke to čine cijelim organizmom. Sve biljne stanice, bilo u korijenu ili u lišću, imaju receptore za miris.
Stabla upozoravaju jedno drugo
“Svi mirisi koje proizvode biljke – na primjer mirisi ružmarina, bosiljka ili sladića – ekvivalentni su preciznim porukama: to su ‘riječi’ biljaka, njihov leksikon! Milijuni različitih kemijskih spojeva funkcioniraju poput znakova u pravom biljnom jeziku, o kojem znamo vrlo malo”, objašnjava biljni neurolog Stefano Mancuso. Usporedio je složeni jezik biljaka s egipatskim hijeroglifima, koji su dešifrirani tek nakon beskrajnih pokušaja.
Međutim, lakše je promatrati koliko dobro funkcionira biljni jezik: stabla čije se grane i korijeni ne dodiruju mogu komunicirati pomoću mirisa koji se šire zrakom, na primjer kako bi upozorili na predatore. Na primjer, drvo afričke akacije, kada ga grickaju žirafe, ispušta plin koji upozorava obližnja stabla na opasnost. Za nekoliko minuta drugo drveće nakupi toksine u svom lišću, čineći ga nejestivim za žirafe.
Mirisi pokreću sjećanja
Mirisi su također jezik za ljude, jezik koji nam pomaže da pohranimo svoja sjećanja. Svježe pokošena trava, pečenje božićnih kolačića ili određeni parfem: mirisi mogu biti ključ prošlosti. Dopre li nam u nos određeni miris, sve se munjevito vrati, čak i nakon desetljeća. Neuroznanstvenici pretpostavljaju da je to zbog puta kojim olfaktorne informacije prolaze kroz naš mozak - izravno od nosa do hipokampusa, "centra za kontrolu pamćenja" našeg mozga.
Reference
Daniel Chamovitz: What a Plant Knows: A Field Guide to the Senses. New York: Scientific American / Farrar, Strauss and Giroux: 2012
Stefano Mancuso, Alessandra Viola: Brilliant Green: The Surprising History and Science of Plant Intelligence, Washington, DC: Island Press, 2015
Kathrin Meyer und Judith Elisabeth Weiss (Hrsg. für das Deutsche Hygiene-Museum Dresden): „Von Pflanzen und Menschen“, Wallstein, 2019
Eva Heuberger, Iris Stappen, Regula Rudolf von der Rohr: „Richen und Fühlen. Wie Geruchssinn, Ängste und Depressionen zusammenspielen“, fischer & gann, 2017
www.pflanzenforschung.de/de/themen/lexikon/ethylen-ethen-10096
www.pflanzenforschung.de/index.php?cID=5681
www.ds.mpg.de/2495238/Gerueche_und_Erinnerungen
